Galerija umjetnina muzejska je ustanova s iznimno bogatim i raznolikim umjetničkim fundusom. Inicirana 1908., za javnost je otvorena 1931. godine. Od nedavno je smještena u reprezentativnoj zgradi u najužem centru grada, u jedinstvenom zagrljaju antičke carske palače i baroknih bedema. U neposrednoj blizini uzdiže se kolosalni Grgur Ninski, djelo svjetski poznatog hrvatskog umjetnika Ivana Meštrovića. Atraktivna lokacija u suglasju skladne arhitekture i prebogatog sadržaja čine Galeriju umjetnina nezaobilaznim reprezentantom hrvatske umjetničke prošlosti i sadašnjosti. Novouređeni prostor pruža jedinstven ambijent za susret s vrhunskim umjetničkim djelima i ugodan boravak. S terase galerijskog caffea možete uživati u pogledu na Dioklecijanovu palaču i zvonik sv. Duje, a u miru atrija odmoriti i sabrati dojmove o Galeriji, Splitu i njegovom neprocjenjivom kulturnom naslijeđu.
Zgrada u kojoj je smještena Galerije umjetnina sagrađena je 1792. godine kao prva gradska bolnica. Od tada je doživjela brojne rekonstrukcije i prenamijene. Današnji vanjski izgled neorenesansnog sloga rezultat je proširenja iz 1872. godine kada zgrada dobiva južno krilo i središnji atrij okružen trijemom. Krajem sedamdesetih godina 20. st. zgrada je adaptirana za potrebe Muzeja revolucije koji je prestao djelovati 1991. godine. Unatoč brojnim preinakama zgrada je dragocjen primjer neostilske arhitekture u splitskom graditeljstvu 19. st., a kao najstarija splitska bolnica značajna je i u povijesnoj memoriji grada.
Specifičan i umjetnički iznimno vrijedan fundus broji preko 3500 djela i vremenski obaseže od 14. stoljeća do recentne umjetničke produkcije. Uz djela hrvatskih autora Galerija čuva i djela umjetnika s prostora bivše Jugoslavije, Italije, Njemačke, Austrije, Francuske, Češke… Ta raznolikost utjecala je na koncepciju stalnog postava. Na 2200 m2 izloženo je skoro 400 umjetnina. Odabir respektira ukupni galerijski fundus, odnosno stilsku, tematsku i medijsku raznolikost u vremenskom rasponu od skoro sedam stotina godina.
Stalni postav Galerije umjetnina prigoda je za jedinstveno putovanje kroz vrijeme, mjesto gdje se može doživjeti neponovljiva avantura umjetnosti. Putovanje započinje djelima Paola Veneziana, Andrije Alešija, Jurja Čulinovića, Albrechta Durera, Andrije Medulića… Nakon starih majstora slijede antologijska djela velikana hrvatske moderne umjetnosti: Vlaha Bukovca, Ivana Meštrovića, Branislava Deškovića, Mata Celestina Medovića, Emanuela Vidovića, Ignjata Joba, Jurja Plančića, Marina Tartaglije… Posebna vrijednost su radovi Egona Schielea i Georga Grosza. Druga polovica 20. st. zastupljena je vrhunskim ostvarenjima Ljube Ivančića, Ante Kaštelančića, Ede Murtića, Dušana Džamonje, Ive Dulčića, Frane Šimunovića, Branka Ružića, Ferdinanda Kulmera… U dionici suvremene umjetnosti izložena su djela: Jurja Dobrovića, Miroslava Šuteja, Ivana Kožarića, Đure Sedera, Nine Ivančić, Lovre Artukovića, Borisa Demura, Damira Sokića, Gorana Petercola, Edite Schubert, Borisa Bućana, Gorkog Žuvele, Kuzme Kovačića, Dalibora Martinisa, Mladena Stilinovića…, fotografije Ivana Posavca, Ante Verzottija, Ane Opalić, Matka Biljka…, te radovi umjetnika mlade generacije: Vedrana Perkova, Viktora Popovića, Alena Floričića, Siniše Labrovića...