Asocijacija APSOLUTNO osnovana je 1993. godine u Novom Sadu. Članovi asocijacije bili su Zoran Pantelić, Dragan Rakić (1957.-2009.), Bojana Petrić i Dragan Miletić (član od 1995. do 2001. godine). Od 1995. godine produkcija asocijacije je potpisivana bez navođenja osobnih imena članova i kolektiv razvija interdisciplinarni proces rada i medijski pluralizam. Naziv asocijacije – apsolutno – je prilog (a ne imenica) te se često pojavljuje u nazivima radova u igri riječi s namjerom naglašavanja određenih značenja.

Produkcija asocijacije APSOLUTNO proistekla je iz vizualnih umjetnosti, da bi se s vremenom proširila na interdisciplinarna istraživanja činjenica iz neposrednog okruženja s ciljem otvaranja mogućnosti njihovog novog iščitavanja. Ovakav istraživački proces bio je otvorenog karaktera i usmjeravan na najrazličitije pojave u okruženju. Projekti su se često realizirali na javnim mjestima ili lokacijama posebne namjene (npr. brodogradilište, most, groblje, granični prijelazi itd.), a ovisno o ideji projekta i u različitim formatima: video, tiskani materijali, instalacije, akcije, site- specific projekti, audio, Web projekti, itd.

Svoju produkciju asocijacija APSOLUTNO je predstavila na brojnim izložbama, festivalima i simpozijima u zemlji i inozemstvu. U periodu aktivnog rada asocijacije, paralelno je razvijana i kustoska praksa asocijacije APSOLUTNO kroz realizaciju izložaba drugih autora, grupnih izložaba, seminara i radionica. Za svoj rad asocijacija je nagrađivana (Berlin, San Francisco), njihovi radovi se nalaze u zbirkama muzeja suvremene umjetnosti i zbirkama privatnih kolekcionara.

Umjetnička aktivnost kolektiva prestaje 2005. od kada je iskustvo transferirano i integrirano u nove oblike za kreiranje uvjeta i propitivanje umjetničke produkcije i umjetničkog organiziranja (Centar_kuda.org, Novi Sad; VacuumPack, Sombor).

www.apsolutno.net

O umjetničkoj praksi asocijacije Apsolutno:

Umjetnička asocijacija najdužu i ključnu fazu u svom umjetničkom opusu kontekstuirala je kroz projekt 1995:2000, koji je trebao trajati do kraja stoljeća ili milenija, eksploatirajući apokaliptični repozitorij pseudonauke, imaginacije i histerije u desetljeću koje iščekuje milenijski bug. Ironija se sastojala od potpisivanja njihovih projekata brojevima kalendarskih godina (po gregorijanskom kalendaru) i odbrojavanjem unazad – označavanjem broja godina koliko je ostalo do kraja starog i dolaska novog milenija.

Međutim, u desetljeću koje je nagovještavalo novu Apokalipsu, kraj svijeta je u (bivšoj) Jugoslaviji vjerojatno bio "bliži", kao mogući konačan ishod ili epilog najdramatičnijeg i ekstremnog niza: jugoslavenskih ratova (1991.-1999.), nasilja i međunarodnih sankcija Srbiji i političke, ideološke i ekonomske transformacije socijalističkog (samoupravnog) sistema i jednopartijske države SFRJ u državu parlamentarne demokracije i (divlje) kapitalističke ekonomije. Asocijacija Apsolutno forenzički registrira lokacije i situacije sa simboličkim i metaforičkim potencijalom u odnosu na svoj društveni kontekst u (post)jugoslavenskom sistemu u tranziciji. Zatečene situacije proglašava apsolutno realnim činjenicama i intervenira pretvarajući "poznato, uobičajeno ili čak marginalno (…) u nešto neuobičajeno, izvan svakodnevnog i što je vrijedno za istraživanje".

Asocijacija Apsolutno nam opisuje iskustvo produženog kraja jedne utopije, jednog sistema i društva. Iz današnje perspektive, njihova pojava na lokalnoj i međunarodnoj sceni devedesetih godina 20. i početkom 21. stoljeća ostavila je jedinstveni konceptualni inventar kao neku vrstu "vodiča za početnike" kroz ekstremne situacije koje proizvodi (hiper)kapitalizam.

Izložba predstavlja video radove i umjetničke akcije:

1. Asocijacija APSOLUTNO, Absolutely Dead, 1995. Video, 8 min.

Asocijacija je 21. rujna 1995. godine provela pseudoforenzičku istragu i identifikaciju "dva tijela" na licu mjesta – žutom trakom na kojoj je stajala obavijest “Keep away. Absolutely Dead!”označena su dva prekooceanska broda koja su više godina stajala na brodogradilištu na Dunavu u Novom Sadu (Vojvodina) zahvaćena procesom korozije. Identifikacija zatečenih brodova je obuhvaćala precizno bilježenje njihovih dimenzija i pozicije, kao i konstataciju njihove apsolutne smrti. Tragovi ili znakovi s lica mjesta koji bi ukazali na uzroke "smrti" brodova nisu bili vidljivi. Stanje ta dva broda je samo simbolički simptom jedne šire političko-ekonomske slike Srbije devedesetih godina. Zapravo, gradnja ova dva broda se zaustavila tijekom ratova uslijed uvođenja međunarodnih sankcija Jugoslaviji, zatvaranja državnih granica, ekonomske katastrofe i pojave hiperinflacije (1992.-1994.).

2. Asocijacija APSOLUTNO, Dobra večer / Good Evening, 1996. Video, 7 min.

Video rad Dobra večer / Good Evening (1996.) i danas ostavlja mračan, ako ne i morbidan utisak i pored izraženog humora. Autori za ovaj video rad uzimaju istu rečenicu pozdrava na različitim jezicima kao found footage momente uhvaćene preko satelita u Srbiji u kojima se televizijski spikeri obraćaju gledateljima na početku vijesti u udarnom večernjem terminu. Brzo smjenjivanjeslika i pozdrava tako obznanjuje izvjesnost "večeri" stoljeća i milenija i najavljuje mračni završetak za građane Srbije. Video predstavlja jedan od pionirskih primjera upotrebe kompjutorske montaže.

3. Asocijacija APSOLUTNO, In the Balkans, 1998. Video, 2,5 min.

Video rad In the Balkans (1998.), grubim tehničkim procesom transmisije video snimka s Crnog mora u Bugarskoj i njegovog produkcijskog filtriranja kroz nekompatibilne video standarde (secam/ntsc/pal) preko Istočne Europe i SAD-a do Zapadne Europe, stvara naizgled besmislenu i neartikuliranu audio-vizualnu strukturu, proizvod "šuma" u prijevodu između tri standarna sistema. Ovaj video rad na simboličan način predstavlja konfuziju u medijaciji između tri sistema i različite poglede na sliku Balkana, uključujući različite geopolitičke kontekste kroz ovu tehnološku metaforu.

4. Asocijacija APSOLUTNO, Human. Foto akcija markiranja granica u Europi 1996.-1999.

Nekadašnja kruta geopolitička, ekonomska i kulturna razgraničenost Europe tijekom Hladnog rata kao Prvog i Drugog svijeta kapitala i danas opstaje u fleksibilnijem modu. Kao potvrda ove demarkacije su, između ostalog, ekonomske migracije ljudi s europskog Istoka na Zapad, stroga imigracijska politika Europske Unije, nearsourcing eksploatacija jeftinih usluga iz susjednih zemalja koje ne pripadaju EU (naročito u oblasti informacijske i komunikacijske tehnologije i tzv. kreativnih industrija). Asocijacija Apsolutno je analizirala i komentirala ovu situaciju u posthladnoratnoj integraciji Europe u projektu HUMAN (1996.-1999.). Riječ je o umjetničkoj akciji u prostorima između "teritorija" Istočne i Zapadne Europe koja registrira i biopolitički aspekt ove ekonomije nejednakosti. Projekt HUMAN, ujedno referira i na lokalnu situaciju u Srbiji devedesetih godina i nemogućnost slobodnog kretanja izvan zemlje kao posljedice sankcija, vizne politike i centralizirane kontrole vanjskih granica EU.

5. Asocijacija APSOLUTNO, a.trophy, 2002. Video, 55 min.

Ideja za video rad a.trophy (1999.) je nastala u vrijeme 78 dana duge NATO-ve vojne intervencije na Kosovu i SRJ. Prikazuje scenu iz dokumentarno-umjetničkog filma režisera Petra Lalovića, Poslednja oaza, snimljenog 1983. godine u oblasti Baranje, današnja Hrvatska. Lalovićev film prikazuje ljepotu i različitosti jednog od najvećih rezervata prirode na Balkanskom poluotoku, koji je ugrozio industrijski i agrikulturni razvoj, kao i čovjekovo nepoštovanje prirode. Video preuzima jednu scenu iz spomenutog filma u kojem jelen odbacuje rogove i realizira je u ekstenzivnom slow motion modu. Simbolički rezervoar ovog video rada kao da se s vremenom samo dopunjuje i raste, a sa njim i nova tumačenja. Samo jedna kratka scena iz Lalovićevog filma umjetničkim postupkom prevedena je u vječnost, u monumentalnu metaforu smrti Jugoslavije i prolegomenu jugoslavenske tranzicije u periferni kapitalizam. Remek-djelo jedne ere. Već duhovita igra riječi u naslovu rada a.trophy (atrofija [atrophy]; trofej [trophy]) proširuje amplitudu nestalnosti značenja pojmova destrukcije i smrti, koji se pretvaraju u svoju suprotnost.