Izložbom Krste Hegedušića u Galeriji umjetnina, započinje splitska dionica ovogodišnjeg Katamaran Art projekta, koji se po četvrti put održava na relaciji Split - Jelsa.
U sklopu Katamaran Art-a 2021. izlažu korifeji hrvatske moderne umjetnosti: Krsto Hegedušić, Ljubo Ivančić i Edo Murtić. Riječ je o tri snažna i individualna modernistička glasa čija su se djela prometnula u najpouzdanija svjedočanstva egzistencijalne tjeskobe, ali i optimizma vremena koje ih je iznjedrilo. Svaki ponaosob i na svoj način, u neprestanoj potrazi za autentičnim izrazom, znao je kreativno asimilirati strujanja na suvremenoj umjetničkoj sceni, od nove figuracije preko različitih vidova apstrakcije do enformela. Stoga smo u izboru radova fokus stavili na djela iz 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća. Bilo je to vrijeme kolosalnih iskoraka koje su pratili jednako kolosalni nesporazumi o apstrakciji i figuraciji u teoriji i praksi. Na razvoj događaja koji je doveo do ubrzane demontaže socrealističke estetike i afirmacije modernističkih načela i novih oblikovnih metoda u hrvatskoj umjetnosti nemjerljiv su utjecaj imali Ivančić, Murtić i Hegedušić koji su unatoč svim kritikama za subjektivizam, intelektualizam, „lijevi“ i „desni“ formalizam ustrajali na svom putu, insistirajući na slobodi umjetničkog izražavanja i istraživanja. Dodatni poticaj ovom izboru umjetnika svakako su i obljetnice rođenja Krste Hegedušića i Ede Murtića, kao i činjenica da Hegedušić nikada nije imao samostalnu izložbu u Splitu.
Krsto Hegedušić (1901. - 1975.) nakon završene Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu (1926.) usavršavao se u Parizu. Jedan je od osnivača Udruženja umjetnika Zemlja (1929. - 1935.). Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu počeo je predavati 1937. Od 1950. vodio je Majstorsku radionicu za slikarstvo. Jedan od utemeljitelja skupine Mart, pokrenuo je časopis Bulletin Instituta za likovne umjetnosti (1953.) i potaknuo osnivanje Arhiva za likovne umjetnosti i Kabineta grafike. Bio je član JAZU (HAZU). U traganju za autentičnim nacionalnim likovnim izrazom poticaje je nalazio u starijoj (P. Brueghel st.) i suvremenoj europskoj umjetnosti (G. Grosz), ali i u primitivnoj plošnoj stilizaciji, dekorativnom crtežu i specifičnoj paleti narodne umjetnosti. Na predratnim socijalno angažiranim kompozicijama prepleću se tragični, satirični i groteskni elementi. Za afirmaciju takozvane naivne umjetnosti presudnu ulogu odigrala je Hlebinska slikarska škola koju je 1930. godine osnovao Hegedušić. Nakon rata osuvremenio je likovni izraz i proširio motivski registar s urbanim prizorima. U duhu nove figuracije sažima i pročišćuje kompoziciju, pojednostavljuje crtež, naglašava volumen, reducira fabulu i broj likova. Promišljeno asimilira aktualnu poetiku enformela i materičnog slikarstva, boju miješa s pijeskom, putem kolaža uvodi stvarnost, sve s namjerom da putem pojačane ekspresije dočara egzistencijalni tjeskobu uzrokovanu iskustvom rata i čovjekovu osamljenost u dehumaniziranim gradskim prostorima.
Izložba ostaje otvorena do 18. 7. 2021.
